Istorijski poduhvat

Oživljena lica junaka sa Čegra, među njima i Stevana Sinđelića! Lobanje im uzidali Turci u Ćele-kulu

Lobanja Stevanja Sinđelića (po predanju) sačuvana posle bitke na Čegru Foto: Printscreen, Shutterstock
Istorijski poduhvat: Oživljena lica junaka čije su lobanje uzidane u Ćele kulu, među njima i Stevana Sinđelića

Lica pojedinih srpskih junaka sa Čegra čije su lobanje uzidane u Ćele-kulu kod Niša digitalno su rekonstruisana i javnosti će biti prvi put predstavljena sutra, 25. novembra, onlajn u 18 časova, a u organizaciji Društva za akademski razvoj.

Pristupni link za Zum platformu, kao i sve dodatne informacije, zapisi i fotografije postupaka arheoloških ispitivanja i digitalizacije mogu se pronaći na sajtu projekta "Novo lice Ćele-kule".

- Prvi put u istoriji videćemo kako su izgledala lica nekoliko čegarskih junaka - navodi se.

Ćele kula Foto: Profimedia

Zazidane 952 lobanje

Ćele-kulu su podigli Turci od lobanja poginulih srpskih ratnika u bici na Čegru u Prvom srpskom ustanku iz odmazde i da bi zastrašili Srbe. Nalazi se na 4km od jša ka Niškoj Banji. Spomenike je kulture od izuzetnog značaja.

Procenjuje se da je u bici na Čegru, koja se odigrala 31. maja 1809. (po novom kalendaru), poginulo oko 10.000 turskih ratnika. Kula je sazidana od juna do jeseni 1809. i u nju su uzidane 952 lobanje poginulih ustanika.

Iako su Turci zabranjivali Srbima da odnose lobanje sa njenih zidina, mnoge glave su krišom skidane i sahranjivane u okolnim grobljima.

Na prezentaciji će govoriti i Milan Simonović, jedan od idejnih tvoraca i koordinator projekta Društva za akademski razvoj.

Antropološkinja Nataša Šarkić ranije je, za agenciju Beta, kazala da je u okviru tog projekta najpre 3D tehnikom skenirano svih 58 lobanja uzidanih u Ćele-kulu, a potom je urađena antropološka analiza koja je dala odgovore na to koliko su godina imali nastradali, kakvog su zdravstvenog stanja bili i šta je bio uzrok njihove smrti, tj. kako su ubijeni, od kojeg su oružja stradali.

SRAMOTA: Đaci se glupiraju u Ćele kuli, prave selfije u samicama logora u Nišu

- Od 58 skeniranih lobanja, mogli smo da analiziramo 48, dok je zbog prevelikog oštećenja deset lobanja nemoguće antropološki analizirati, niti je moguća facijalna rekonstrukcija - rekla je Šarkić.

Ona je istakla da je najšokantniji deo njihovog rada bila analiza lobanje deteta od 11 godina.

- Dete je ubijeno tupim udarcem u glavu, i to je možda najružnije, najtužnije lice svakog rata.

Za učesnike projekta, dodaje, poseban izazov predstavljala je rekonstrukcija lobanje za koju se smatra da je pripadala Stevanu Sinđeliću, budući da DNK analiza nije izvodljiva.

Stevan Sinđelić u Bici na Čegru, rad Pavla Čortanovića iz 1900. godine Foto: Wikipedia - Javno vlasništvo

Oj, vojvodo Siđeliću...

Stevan Sinđelić, srpski vojskovođa u Prvom srpskom ustanku, poginuo je u boju na Čegru, digavši u vazduh šanac pun Turaka.

Za srpske ustanike ta 1809. je bila sudbonosna. Kod Kamenice nadomak Niša Srbi su imali šest šančeva.

U prvom na brdu Čegar bio je vojvoda Sinđelić sa 3.000 Resavaca. Kad su Turci saznali da su se vojvode Hajduk Veljko i Petar Dobrnjac povukli s vojskom, i da su Srbi oslabljeni, krenuli su jakom vojskom na položaje na Čegru.

Boj je počeo u jutarnjim časovima 19. maja 1809. (31. maja po novom kalendaru). Turci su jurišali četiri puta, ali su ih Sinđelićevi junaci odbili. Naposletku, Turci su ipak na juriš ušli u šanac. Borba prsa u prsa.

Turcima su stalno dolazile nove snage, a Sinđelić je ostao sam sa svojim junacima.

Kad je video da ne može Turke isterati iz šanca, da je mnogo Srba izginulo, a da ne bi pao živ Turcima u ruke, Sinđelić je opalio iz kubure u punu burad baruta i tako je završio boj.

Na Čegru je ležalo 4.000 Srba i više od 10.000, po mnogim navodima i oko 16.000 Turaka.

- Ono što mogu da kažem bez ikakvih destruktivnih metoda, bez uzorkovanja, da se zaista radi o muškarcu u kasnim tridesetim godinama, da je reč o muškarcu čija glava jeste bila odsečena, koja je imala i neke ranije povrede, što se poklapa sa istorijskim izvorima da on jeste bio ranjavan u prethodnim sukobima.

Projekat "Novo lice Ćele-kule" realizovan je zahvaljujući donacijama više od 150 ljudi iz Srbije i regiona, a uz podršku Narodnog muzeja u Nišu i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.